Nedavno je Robin Griffin, potpredsjednik za metale i rudarstvo u Wood Mackenzieju, rekao: „Prognoziramo značajan nedostatak bakra do 2030.“ To je uglavnom pripisao stalnim nemirima u Peruu i rastućoj potražnji za bakrom iz sektora energetske tranzicije.
Dodao je: „Kad god postoje politički nemiri, postoji niz posljedica. A jedna od najočitijih je da će se rudnici možda morati zatvoriti.“
Peru potresaju prosvjedi otkako je bivši predsjednik Castillo svrgnut u postupku opoziva prošlog prosinca, što je utjecalo na rudarstvo bakra u zemlji. Ta južnoamerička zemlja čini 10 posto svjetske opskrbe bakrom.
Osim toga, Čile – najveći svjetski proizvođač bakra, koji čini 27% globalne ponude – zabilježio je pad proizvodnje bakra od 7% u odnosu na prethodnu godinu u studenom. Goldman Sachs je u zasebnom izvješću od 16. siječnja napisao: „Sveukupno, vjerujemo da će se proizvodnja bakra u Čileu vjerojatno smanjiti između 2023. i 2025. godine.“
Tina Teng, tržišna analitičarka u CMC Marketsu, rekla je: „Ponovno pokretanje azijskog gospodarstva imat će značajan utjecaj na cijene bakra jer poboljšava izglede potražnje i dodatno će potaknuti rast cijena bakra zbog nedostatka opskrbe u kontekstu tranzicije na čistu energiju koja otežava rudarstvo.“
Teng je dodao: „Nestašica bakra trajat će sve dok ne dođe do globalne recesije uzrokovane trenutnim nepovoljnim okolnostima, vjerojatno 2024. ili 2025. Do tada bi se cijene bakra mogle udvostručiti.“
Međutim, ekonomistica tvrtke Wolfe Research, Timna Tanners, rekla je da očekuje da proizvodnja i potrošnja bakra neće doživjeti „ogroman pad“ kako se azijska gospodarstva budu oporavljala. Vjeruje da bi širi fenomen elektrifikacije mogao biti veći temeljni pokretač potražnje za bakrom.
Vrijeme objave: 07.09.2023.